ZEMLJOPIS
Bali je tropski otok, smješten oko 8 stupnjeva južno od ekvatora, pokrivajući površinu od 5.780 kvadratnih kilometara. Bali je dio Indonezije, najveće otočne zemlje na svijetu s više od 13 tisuća uglavnom nenaseljenih otoka. Prema popisu stanovništva iz 2014., na Baliju živi oko 4,2 milijuna stanovnika. Bali je također jedina indonezijska provincija sa većinskom hinduističkom populacijom (više od 80%).
Sa druge strane, Indonezija je četvrta zemlja na svijetu po ukupnom broju stanovnika (preko 260 milijuna) od kojih većinu čine muslimani (preko 87%). Na Javi, otoku smještenom zapadno od Balija i ujedno najgušće naseljenom otoku na svijetu živi više od polovine cjelokupne indonezijske populacije.
RELIGIJA U INDONEZIJI I NA BALIJU
Prije upoznavanja sa hinduizmom (u prvom stoljeću nakon Krista) i budizmom (u šestom stoljeću), otočni domoroci prakticirali su animizam, vjerovanje da predmeti, mjesta kao i živa stvorenja posjeduju određenu duhovnu esenciju i vibraciju. U indonezijskoj drevnoj mitologiji, nevidljivi duhovni entitet koji ima natprirodne moći i nastanjuje određene vrste drveća, stijenje, šume, planine, vulkane i općenito sveta mjesta naziva se Hyang. Isti pojam se spominje u drevnim javanskim sustavima vjerovanja (Kejawen) i u specifičnoj balinežanskoj formi hinduizma.
Islam se postupno širio indonezijskim arhipelagom posredstvom trgovaca muslimana i određenih lokalnih vladara koji su prešli na islam u 14.-om stoljeću, u vrijeme kad je čitavo otočje bilo podijeljeno između brojnih hinduističkih i budističkih carevina.
HINDUIZAM NA BALIJU
Balinežanski hinduizam (Agama Tirtha, Agama Hindu Bali) predstavlja specifičan oblik hinduističkog bogoslužja koje uključuje lokalna animistička vjerovanja, štovanje predaka i budističkih svetaca poznatih po imenu Bodhisattva.
Temeljni princip hinduizma je postojanje Reda u Svemiru (dharma) i suprotne sile zvane adharma. Hinduisti teže skladu i ravnoteži između te dvije sile kao i između vidljivog i nevidljivog svijeta (Sekala i Niskala), u svrhu osolobađanja od beskonačnog ciklusa rađanja i umiranja (samsara) te postizanja stanja nevezanosti od svijeta dualnosti i patnje koje se naziva Moksha.
U balinežanskom hinduizmu, Kozmos je podijeljen na tri osnovna nivoa:
Svarga (Nebo, stanište bogova)
Buwah (svijet ljudi) i
Bhur (svijet demona i zlih duhova kažnjenih za nedjela na zemlji)
Ta podjela ogledava se u strukturi ljudskog tijela (glava, trup, noge), hramova i svetišta koja se nalaze ispred većine balinežanskih nastambi i kuća.
Balinežani štuju tradicionalna hinduistička božanstva Brahma, Višnu i Šiva (Dewa Siva).
Međutim, u balinežanskoj formi hinduizma, Jedan Bog ili Vrhovno Božanstvo zove se Acintya ili Sang Hyang Widhi, predstavljajući Izvor Svih Stvari asociran s konceptom Brahmana odnosno ‘konačne, krajnje Stvarnosti’. Svi ostali bogovi i božanstva (kao Dewi Sri, božica plodnosti), jednostavno su njegovi aspekti ili manifestacije. Acintya je također ponekad asociran s Božanstvom Sunca prikazanim u obliku nagog ljudskog tijela okruženog plamenovima.
Najvažniji blagdan na Baliju je Galungan, dan kada se slavi pobjeda dharme nad adharmom. Na taj sveti dan, prema lokalnom vjerovanju, duhovi pokojnih predaka spuštaju se s Neba kako bi se vratili 10 dana kasnije (na dan koji se zove Kuningan). Galungan uvijek pada na srijedu jedanaestog tjedna po balinežanskom lunarnom kalendaru zvanom Pawukon.
ŽIVOTNA FILOZOFIJA
Tradicionalna životna filozofija na Baliju zove se Tri Hita Karana, što u grubom prijevodu znači “tri uzroka blagostanja”.
To su:
1. Sklad među ljudima
2. Sklad s prirodom i okolišem
3. Sklad s Bogom
Tri Hita Karana upravlja brojnim aspektima života Balinežana do današnjih dana, od svakodnevnih rituala postavljanja ponuda, suradnje u zajednici (gotong royong) do organizacije prostora u Balinežanskoj arhitekturi i kooperativnog sustava irigacije na rižinim poljima (zvanog subak).
STVORENI "RAJ NA ZEMLJI"
Ono što je danas poznato kao Indonezija nekad je bila nizozemska kolonija zvana Dutch East Indies, oblikovana iz nacionaliziranih kolonija kompanije Dutch East India (osnovane 1602.) koje su potpale pod upravu nizozemske vlade 1800.-te godine.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Japanski Imperij je napao i osvojio arhipelag, efektivno privevši kraju nizozemsku vladavinu. Nakon predaje Japanaca u kolovozu 1945., indonezijski nacionalisti proglasili su nezavisnost nove države. Nizozemska vlada službano je priznala suverenitet Republike Indonezije naknadno, na konferenciji za okruglim stolom u Haagu 1949.
U 30-im godinama dvadesetog stoljeća, razni arheolozi i umjetnici sa Zapada poput Margaret Mead, Miguel Covarubbiasa i Walter Spiesa te hollywoodskog komičara Charlieja Chaplina proveli su neko vrijeme na Baliju. Njihovi osvrti o otoku i otočanima stvorili su zapadnjačku sliku o Baliju kao ‘magičnoj zemlji vrhunskih esteta koji žive u skladu s prirodom i samim sobom’. Ta senzualna, romantičarska vizija o Baliju samo je pojačana kvazi-poronografskim dokumentarcem iz 1932. godine pod nazivom ‘Otočne djevice’, o danu u životu dvije mlade Balinežanke koje ‘bestidno kupaju svoja brončana naga tijela’. Film se uglavnom sastojao od scena obnaženih Balinežanskih žena u toplesu. Postigao je veliki uspjeh 1932. skoro preko noći pretvorivši Bali u svjetski popularnu turističku destinaciju.
SUVREMENI TURIZAM
Godine 1963., tadašnji Predsjednik Sukarno dao je izgraditi Bali Beach Hotel u Sanuru, podižući turizam na Baliju. Međunarodna zračna luka Ngurah Rai otvorena je 1970. Turistička industrija na Baliju je pretežno fokusirana na južnom dijelu otoka.
Neka od glavnih turističkih lokacija su mjesto Kuta (sa surferskom plažom i robnim centrima), Seminyak (trenutno središte klupske i modne scene, uz Canggu), istočna obala Sanura, Ubud (smješten u unutrašnjosti, predstavljajući kulturno, umjetničko i welness središte Balija okruženo živopisnim rižinim poljima i prirodom), Nusa Dua (kompleks velikih luksuznih hotela s 5 zvjezdica) i Uluwatu/Pecatu (s brojnim popularnim plažama i privatnim resortima).
Svake godine, više od 5 milijuna stranih i domaćih turista posjećuje Bali.